Sadašnji način gospodarenja otpadom Zagrebačke županije

U svakodnevnom životu, često se čini da je najvažnije otpad nekuda odvesti, što je naravno nužno, pogotovo iz sanitarno-higijenskih razloga, te organizirati redovito odvoženje otpada. Zakapanje otpada u smetlište uzrokuje dugotrajna i velika zagađenja, te postaje teret okolišu koji će netko morati riješiti. Naknadna sanacija takvih starih smetlišta je vrlo skupa. Odbacivanjem otpada na odlagališta, pa bila ona i uređena odnosno sanirana, bespovratno gube dragocjene materijale i energetske vrijednosti otpada. Zakonom je zabranjeno otpad koji se može iskoristiti, odložiti na odlagalište. Upravo iz tih razloga treba uvesti odgovorno gospodarenje otpadom.

 U skoroj budućnosti planira se da će količine komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji dosegnuti oko 111.000 tona smeća i neophodno je je poduzeti sve potrebne mjere kako bi se po tom pitanju riješio ovaj nadasve zabrinjavajući i brzorastući problem.

 Analize komunalnog otpada većih hrvatskih gradova pokazuju da je po morfološkom sastavu sličan otpadu iz drugih europskih gradova. Približno trećinu kućnog otpada čini biootpad, odnosno razgradivi otpad (ostaci hrane, i prehrambenih artikala te zeleni otpad - cvijeće, trava, lišće i sl.). Oko jednu četvrtinu čine papir i karton. Staklene otpadne tvari i to uglavnom ostaci staklene ambalaže, čine oko 8%, plastika oko 8%, a težinski postotni udjel metala je 2%!

 Teoretski se iz kućnog otpada može iskoristiti 80 težinskih postotaka otpada odnosno četiri petine! Ostatak od oko 20 posto čine sitni otpad (prašina), ali i neke također potencijalno iskoristive otpadne tvari kao npr. tekstil, guma, drvo.

 Svaki stanovnik u Hrvatskoj godišnje odbaci prosječno oko 270 kg komunalnog otpada. Za odlaganje svih količina otpada koje nastaju npr. u Zagrebu, potrebno je godišnje trajno zauzeti površinu od 2 hektara.

U protekle dvije godine provedena su istraživanja na sedam potencijalnih lokacija (Andrilovec - Grad Dugo selo, Tarno - Ivanić Grad, Božićka - Grad Jastrebarsko, Cerovka - Grad Sveti Ivan Zelina, Beljavine - Grad Vrbovec, Mraclinska Dubrava - Grad Velika Gorica i Novi Dvori - Grad Zaprešić), a kao najpovoljnija od svih tastiranih pokazala se ona u Ivanić Gradu. Prema elaboratu, radi se o lokaciji koja u odnosu na ostale ima više prednosti. Budući da ta mogućnost nije sprovedena u djelo radi višestrukih razloga, što političkih što iz neznanja i dovoljne neinformiranosti i nezainteresiranosti stanovnika, radi se na odabiru nove lokacije čija je odluka o provedbi u tijeku.

 U Zagrebačkoj županiji se tako namjerava u skoroj budućnosti izgraditi CGO (Centar za gospodarenje otpadom), dok se Grad Zagreb i preostale županije tek trebaju odlučiti kako će riješiti problem gospodarenja otpadom na svojem području. CGO i građevine za gospodarenje otpadom su središnja mjesta za njihovu obradu i odlaganje. Sastoje se od postrojenja za obradu (MBO - mehaničko biološka obrada), odlagališta te prateće infrastrukture (prilazne ceste, pretovarne stanice itd.). Bikarac je trenutačno jedini CGO u hrvatskoj na kojem su građevinski radovi u tijeku.

← Povratak

Newsletter

Primajte naše novosti

Primajte povremene novosti o radu GOZŽ-a